Poslednjih decenija, širom savremenog sveta primetan je porast religijske participacije i reafirmacija religijskog pogleda na svet  za  koji je odgovorna duboka kriza modernog društva, praćena atmosferom društvene strepnje, individualne i kolektivne ugroženosti i usamljenosti.

Unatoč verbalnom šibicarenju katoličkog klera, poruka biračima uoči izbora bila je jasna: Izići na izbore i glasovati za bogoljuba, a ne za agnostika, glasovati za čovjeka koji priznaje Isusa, a ne za onoga tko ga ne poznaje. Okrutna statistika pokazuje da katolička većina kojoj je ta poruka upućena nije poslušala ni prvi ni drugi naputak svojih pastira.

Za budućeg predsjednika Hrvatske bitnije je da bude moralan i etičan, a ne koje je vjere - zajednički je stav većine predstavnika Katoličke crkve, zamoljenih da prokomentiraju izjavu msgr. Slobodana Štambuka, hvarsko-bračko-viškog biskupa, da budući hrvatski predsjednik treba biti katolik ne samo po krsnom listu, nego i po svjedočanstvu života u vjeri.

Mediji su prije nekoliko mjeseci gotovo posve ignorirali akciju naziva »Crkva bez politike, Država bez propovijedi«, koju su organizirale Ženska mreža Hrvatske i Koalicija za sekularizam. Prosvjednom šetnjom na Dan žena željelo se ukazati na potrebu odvajanja Crkve od Države, a artikulirano je i nekoliko konkretnih zahtjeva poput otkazivanja protuustavnih bilateralnih sporazuma sa Svetom Stolicom te prestanka zadiranja Crkve u prava žena.