U formi odgovora na pitanje čitatelja koje glasi "Nedavno su ateisti u Zagrebu došli na ideju da provokativno progovore protiv Boga reklamnim natpisom na sredstvima javnoga prijevoza. Što Crkva misli i uči o ateizmu i ateistima?" Glas Koncila je objavio napis pod naslovom "Kakav je stav Crkve prema ateistima?".

Ateizam - koji »valja ubrojiti među najozbiljnije činjenice ovoga vremena« - rađa se ili stoga što neki ne uspijevaju zamijetiti Božju prisutnost ili zato što Boga odbacuju slobodnim činom. Znači, ateisti ili Boga »ne spoznaju« ili Boga »ne priznaju«, a njihov se stav očituje u različitim oblicima, od izričitog nijekanja Boga preko agnosticizma, relativizma pa do nihilizma i idolopoklonstva.

Među uzrocima ateizma »Gaudium et spes« nabraja tri temeljna uzroka: moralni uzrok, kritičku reakciju protiv religija kao i moderni društveno - kulturni kontekst koji svakako ne pogoduje već zakriva spoznaju Božjega otajstva. U korijenu moralnoga ateizma je jedna varijanta osnovnoga čovjekova problema. Čovjek je trajno u napasti da svoj odnos s Bogom tumači prema logici sukoba »ili - ili«: ili Bog ili čovjek, ili ja ili drugi. Samo Bog može preokrenuti tu logiku sukoba, ali čovjek je taj koji mu mora odgovoriti, pri čemu Crkva ističe da se Bog ne protivi dostojanstvu i slobodi čovjeka.

Odgovor na moderni ateizam, i za vjernike i za nevjernike, izvire iz pristupa bez primisli osobi i poruci Isusa Krista, uči Crkva: »Krist, novi Adam, u samoj objavi Oca i njegove ljubavi potpuno otkriva čovjeka njemu samom i objavljuje mu njegov uzvišeni poziv« (GS, 22). »Gaudium et spes« (br. 19) podsjeća da »mnogi naši suvremenici uopće ne uviđaju intimnu i živu povezanost s Bogom ili je izričito zabacuju, tako da ateizam treba ubrojiti među najteže pojave našega vremena«, dok Katekizam Katoličke Crkve (br. 2123 i sljedeći) isprva podučava da »bezboštvo« ili »ateizam« označuje vrlo različite pojave: »Jedan mu je čest oblik praktični materijalizam, koji svoje potrebe i težnje omeđuje unutar granica prostora i vremena. Ateistički humanizam krivo misli da je čovjek 'sam sebi svrha, jedini graditelj i demijurg svoje vlastite povijesti'. Jedan drugi oblik suvremenog ateizma čovjekovo oslobođenje očekuje od njegova ekonomskog i socijalnog oslobađanja, kojemu bi navodno 'religija po svojoj naravi bila zaprekom, ukoliko čovjekovu nadu usmjeruje prema... budućem životu, čime ga odvraća od izgradnje zemaljskog grada.«

Katekizam uči da je ateizam - »time što odbacuje ili niječe Božje postojanje« - grijeh protiv kreposti bogoštovlja. Nakane i okolnosti mogu uračunljivost glede te krivnje mnogo umanjiti. Nastanku i širenju ateizma »mogu nemalo pridonijeti i sami vjernici, ukoliko zanemarivanjem vjerskog odgoja ili netočnim i pogrešnim izlaganjem nauka ili također nedostacima svoga vjerskog, moralnog i društvenog života, pravo lice Boga i religije prije sakrivaju nego otkrivaju«. Sam se ateizam često »temelji na krivom poimanju ljudske autonomije koja ide čak do nijekanja svake ovisnosti o Bogu«. Zapravo, »priznavanje Boga nipošto se ne protivi ljudskom dostojanstvu, jer je tom dostojanstvu temelj i savršenstvo u samom Bogu«. Crkva zna »da se njezina poruka slaže s najdubljim željama ljudskog srca«.

Što se tiče same inicijative ateista u Zagrebu, slažemo se s Vama da je riječ o smišljenoj provokaciji kako bi se još jednom vjera, osobito katolička, prikazala kao »netolerantna«, premda službena Crkva nije niti znala za njihovu inicijativu, niti je mogla znati kakve su njihove nakane, a niti kakve su odluke javnoga prijevoznika koji je - potpuno logično - odbio njihov zahtjev ne želeći uvrijediti vjernike koji ničim ne vrijeđaju ateiste.

Pod naslovom "Glas Koncila: Ateizam je grijeh" Večernji list je objavio novinarsku interpretaciju napisa:

- Nakane i okolnosti mogu uračunljivost glede te krivnje mnogo umanjiti - relativizira Glas Koncila tezu o ateizmu kao grijehu i dodaje da sami vjernici mogu pridonijeti širenju ateizma.

- Nastanku i širenju ateizma mogu nemalo pridonijeti i sami vjernici, ako zanemarivanjem vjerskog odgoja ili netočnim i pogrešnim izlaganjem nauka ili također nedostacima svoga vjerskog odgoja, moralnog ili društvenog života, pravo lice Boga i religije prije skrivaju nego otkrivaju - citira Glas Koncila Katekizam.

Katolički tjednik kaže kako je ateizam teorijsko i/ili praktično nijekanje Božjeg postojanja te da je riječ o tipičnoj modernoj pojavi i da o njemu najmjerodavnije govori konstitucija «Gaudium et spes».

Za provokaciju s ateističkim natpisima na tramvajima kaže da službena Crkva nije znala ni za tu inicijativu niti kakve su joj nakane, kao ni "kakve su odluke javnog prijevoznika koji je - potpuno logično - odbio njihov zahtjev ne želeći uvrijediti vjernike koji ničim ne vrijeđaju ateiste".