Hrvatskoj prijeti daljnje rezanje plaća, najavljuje se debakl turističke sezone, rast kamata na kredite, otkazi, a sindikati prijete nemirima. Dok se jednima krešu plaće, drugi neometeno primaju dotacije iz proračuna, a u čemu prednjači Katolička crkva.

Međudržavnim ugovorom iz 1998. godine, kojeg je inicirao Franjo Tuđman, Katolička crkva je u nekim segmentima postavljena iznad zakona: ne plaćaju porez na milodare i milostinju, crkvu se mora obavijestiti kada se neki od svećenika uhiti, nameće se obveza lokalnoj samoupravi da u urbanističkim planovima predviđa mjesta za crkve, zapovijeda se gradovima da izdvajaju novac kad im to predloži biskup! Katolička crkva je samo u 2008. godini dobila 382 milijuna kuna iz proračuna, a lokalne zajednice su dale još desetke milijuna kuna, pa se iznos kojeg crkva dobije iz proračuna penje na minimalno pola milijarde kuna godišnje. Također, ispostavilo se da je Vlada u crkvenu blagajnu uplaćivala desetke milijuna kuna na tajnim sjednicama Vlade.

Vratimo se Ugovoru sa Svetom stolicom koji je to sve omogućio. Posebno je zanimljiv članak šesti: “Da bi Katolička Crkva mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, RH će joj mjesečno davati iz proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa u RH” - stoji u ugovoru koji je potpisan 9. listopada 1998. godine, a potvrdio ga je Sabor. Uz te izdatke navodi se i sljedeća zapovjed: “na preporuku dijecezanskog biskupa državne vlasti svake će godine razmatrati, odobriti i financijski pomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katoličke crkve”.

Crkva iznad zakona

Također, Planovi razvoja gradova i mjesta, na prijedlog dijecezanskog biskupa, “predvidjet će prikladne lokacije za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogoslužje i pastoralni rad”. Štoviše, ugovor obvezuje i da lokalna samouprava novčano pomaže crkvi: “Budući da pastoralna središta osiguravaju javnu službu korisnu društvenoj sredini, mjerodavna tijela pridonosit će izgradnji i obnovi crkvenih zgrada prema svojim mogućnostima”.

No, ugovor je u članku 15. predvidio i obvezu da se taj dokument modificira, ako se promijeni stanje u državi: “Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima”.

Okolnosti su se u državi bitno promijenile, te bi ugovor, drže i poznate odvjetnice Dafinka Večerina i Jadranka Sloković, trebalo što prije mijenjati jer nije u redu, napominju ugledne pravnice, da se na svima štedi, ali ne i na Crkvi.

- Ugovor Države s Vatikanom je potpisan u drugačijim okolnostima i taj članak 15 daje pravo, ali i obvezu Vladi da krene u pregovore s Crkvom kako bi se smanjile dotacije i napravila revizija ugovora i prilagodba sadašnjim prilikama – tj. skoro pa bankrotu države. Vlada je već morala otpočeti pregovore s Crkvom. Neće se sama Crkva ponuditi da joj se ukinu davanja iz proračuna, prvi korak mora napraviti Vlada - kaže Sloković, dok Večerina napominje: “Svaki se ugovor može mijenjati, a taj članak jasno nalaže Vladi da otpočne pregovore i smanji iznose predviđene Crkvi“.

Ustavni sud bi trebao uskoro, saznajemo, ocjenjivati ustavnost tog ugovora, a na koji su prigovor imali i poznati pravnici, kao i nevladini aktivisti.

U tome je posebno aktivna Ženska mreža Hrvatske i Bojana Genov.

- Ako je suditi po godišnjim iznosima koji se izdvajaju, Crkva je u proteklih deset godina dobila iz državnog proračuna i lokalne samouprave između četiri i pet milijardi kuna! Toliko će sada u ovom rebalansu i država uštedjeti na radnicima, zdravstvu, gospodarstvu! Zamislite vi koliko je to novca! - kaže Genov, koju smo upitali da li smatra da je došlo vrijeme za promjenu Ugovora.

- Logično je upitati zbog čega je potrebno trošiti toliko na rastrošnu Crkvu. Mada se sve privilegije koje ima Crkva opravdavaju humanitarnim aspektima njezinog rada, to je samo izlika, jer Crkva troši tek 19 posto svojih prihoda na humanitarnu djelatnost. Svi znamo za ‘perverzne’ troškove vojnog ordinarijata, za skupocjene vozne parkove svećenstva, za njihove jacuzije i stil života koji ne odaje duhovnost nego ekstremno izraženu ljubav prema materiji - kaže za ‘Slobodnu’ Genov, koja nam je prokomentirala i navode iz medija po kojima se crkva u recesiji odriče 70 milijuna kuna iz proračuna.

- Crkva se ničeg nije odrekla, to je neistina! Mjesečno za svaku župu u zemlji izdvajaju se dvije prosječne bruto plaće, i na taj iznos se proteklih godina isplaćivalo još dodatnih 20 posto. Sada se i dalje isplaćuje novac, ali bez tih 20 posto koji su bili namijenjeni rješavanju pitanja mirovinskoga osiguranja članova klera, redovnika i redovnica koji su navršili 65 godina života i čiji status nije bio dotad riješen. Nema nikakvog smanjenja dotacija, jer će Crkva i u nadolazećoj godini dobiti oko 300 milijuna kuna plus dotacije iz lokalnih proračuna - zaključuje Bojana Genov.

ANKETA: Treba li napraviti reviziju ugovora s Vatikanom?

•• Zdenko Ljevak, predsjednik Vijeća HRT-a: U svjetlu novih okolnosti trebalo bi napraviti reviziju.

•• Munir Podumljak, Partnerstvo za društveni razvoj: Da, za reviziju u kontekstu strožije kontrole javnih sredstava. Vlada ne smije na tajnim sjednicama davati novac crkvi, te odluke moraju biti javne.

•• Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa: Treba se dogovoriti da se privremeno obustave isplate iz proračuna, kao što se napravilo s povišicama i plaćama.

•• Akademik Vlatko Silobrčić: Ugovor bi trebalo mijenjati, posebice gledajući na sadašnju situaciju. Dvije strane moraju dogovoriti kako da Crkva snosi teret krize.

•• Damir Kajin, saborski zastupnik IDS-a: Prilike su se promijenile na gore: za građane, državu, ali ne i za crkvu koja je do te mjere komotna da traži čak i zabranu rada nedjeljom.

•• Zdenka Čuhnil, saborska zastupnica: Da, nužno je provesti reviziju, ne samo u dijelu financiranja, već i u dijelu provođenja vjeronauka u školama.

•• ŠEMSO TANKOVIĆ, saborski zastupnik SDA: U određenoj mjeri Rimokatolička Crkva u Hrvatskoj u “komunističkom” razdoblju stavljena je na crnu listu. Sada se postavlja pitanje ‘pravičnosti’ njezinim zahtjevima da joj se vrate oduzeta joj dobra. Živimo, dakle, u vremenu kada se dugovi vraćaju.

Stranke: Izmjena zakona

•• HSU Treba provesti javnu raspravu u kojoj bi se razmotrila opravdanost visokih uplata, te eventualnu reviziju. Vlada RH u posljednje vrijeme od svih traži da ponesu teret krize, pa je logično očekivati da to učini i Katolička crkva koja ne oskudijeva za razliku od, primjerice, hrvatskih umirovljenika.

•• HSLS Smatramo da svaki dio društva u godini recesije i krize treba pokazati odgovornost i spremnost na odricanja.

•• HNS Vlada treba razmotriti prijedlog izmjena ugovora. Radi se o odluci koju prvenstveno trebaju donijeti stranke koje su u ovom trenutku u Hrvatskoj na vlasti.

•• HDZ Pitanje Ugovora je u nadležnosti Vlade i vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama, a ne političkih stranaka.

•• Na naš upit nisu odgovorili SDP, HSP i Milorad Pupovac

Crkveni taksovnik

•• Svećenici, sukladno ovjerenom cjeniku (taksovniku) u nadbiskupijama smiju naplaćivati oko 30 usluga, od vjenčanja, sprovoda, krštenja, različitih oprosta i slično. Cijene se kreću za krizmu od 80 kuna, gregorijanski ciklus za spas duša - 2000 kuna. No, ima i svećenika koji ultimativno traže i plaćanje godišnjih paušala u iznosu od 100 do 250 kuna po kućanstvu. Svako davanje obitelji bilježi se u crkvenim knjigama, a oni koji ne plate zna ih se i prozvati tijekom mise. Također, ukoliko imate dovoljno novca možete platiti crkvi i dodatne usluge poput zvonjena za pogreb, pa plaćanje pjevanja časnih sestara, svetih misa....

Španjolski poučak

•• Dok u Hrvatskoj svi porezni obveznici, bez obzira žele li to ili ne, te bili oni katolici, pripadnici druge vjere ili ateisti, izdvajaju za Katoličku crkvu putem proračuna, u Španjolskoj, još jednoj izrazito katoličkoj zemlji, financiranje je pravednije osmišljeno. Naime, u godišnjim poreznim prijavama mogu, ali samo ako žele, izdvojiti dio prihoda za crkvu i druge vjerske zajednice . Također slično je i u drugim zemljama gdje vjernici, ako se tako izjasne, mogu birati da novac uplate vjerskoj zajednici kojoj pripadaju, ili da uopće ne uplate.

Milijuni iz Dalmacije

•• U posljednjih nekoliko godina četiri dalmatinske županije, te svi gradovi i općine izdvojili su u crkvenu blagajnu oko sto milijuna kuna, ne računajući na povrat zemljišta i nekretnine. Ako računamo podatke dobivene iz pojedinih gradova: Vrgorca, Zadra, Splita, Hvara, Šibenika, Benkovca, Metkovića, Ploča, Solina, Dubrovnika, te Splitsko dalmatinske, Zadarske i Dubrovačko neretvanske županije, Crkva je iz tih jedinica dobila u proteklih tri godine oko 28 milijuna kuna. U uplatama prednjače Zadrani (osam milijuna) i gradić Vrgorac (milijun kuna), koji je izdvojio tri puta više od Splita.

Saša Jadrijević Tomas, Slobodna Dalmacija 28. 3. 2009.