"Samo nastajanje Koalicije za sekularizam koja okuplja nemali broj organizacija i pojedinaca, u trenutcima kada su institucije vlasti, pod dirigentskom palicom katoličke crkve, izrevoltirane sekularnim tramvajem, satanizirali organizatore akcije, dovoljno govori i o prijekoj
potrebi hrvatskog društva da sa deklarativne pređe na primjenjenu sekularnost", navodi se u Dosijeu o religijskom fundamentalizmu u jugoistočnoj Europi na portalu www.oneworldsee.org.
Opširnije...
OVDJE STE: Naslovnica Iz medija Sotonska statistika

Izgledi za uspjeh tužbe protiv ZET-a u emisiji "Proces" HRT


Proces, video


biseri
"Prvo priznanje Republici Hrvatskoj nije dao agnosticizam, nego katolicizam. Nema istinske pravde bez blagoslova križa Gospodina našega Isusa Krista. Nema ni svjetla među ljudima bez svjetla koje prosvjetljuje svakog čovjeka, a to svjetlo jest Isus Krist. Svako carstvo koje se gradilo bez Kristova križa urušilo se samo u sebi. Uzimajući u obzir sve aspekte, pa i činjenicu da nema čovjeka bez grijeha, kao katolički svećenik, stajem na stranu onog predsjedničkog kandidata koji vjeruje u osobu Isusa Krista. Neka križ Gospodnji blagoslovi našu domovinu, a posebno sve živuće i pokojne žrtve obrambenoga domovinskog rata", Zlatko Sudac, katolički svećenik

odabrano
Kad se Kaptol već dobro namirio zemaljskim blagom i dobrima, zajedno s onima koji su namirili i njih i sebe, dok su u skladu s prethodnim procesom mase građana, običnih, ostale bez gaća (netko mora) ili će to vrlo skoro, kud ćeš prikladnije nego pozvati na borbu protiv božićnog konzumerizma!

Križarska afera nije tako samo na simboličkoj ravni razotkrila specifičan, misionarski položaj Crkve u Državi – pa bi preciznije bilo reći „položaj Crkve na Državi“ – već i cijelu hrvatsku državu kao malu, blatnjavu palanku u kojoj svjetovne, političke i crkvene elite razgovaraju poput pijanaca i besposličara u kolodvorskoj krčmi, a političke, pravne, teološke i filozofske rasprave o ulozi Crkve u društvu - umjesto na sveučilištima, televizijskim diskusijama, akademiji, časopisima i na Ustavnom sudu – vode se na praznim gajbama piva ispred mjesne samoposluge u Vrpolju.

Veličina slova

komentari
Sotonska statistika Ispis E-mail
  
Petak, 15. siječnja 2010.

Unatoč verbalnom šibicarenju katoličkog klera, poruka biračima uoči izbora bila je jasna: Izići na izbore i glasovati za bogoljuba, a ne za agnostika, glasovati za čovjeka koji priznaje Isusa, a ne za onoga tko ga ne poznaje. Okrutna statistika pokazuje da katolička većina kojoj je ta poruka upućena nije poslušala ni prvi ni drugi naputak svojih pastira.

 

Popis stanovništva 2001. pokazao je da se od 4.437.460 anketiranih građana Republike Hrvatske njih 3.897.332 deklariralo kao katolici, te čine 87,83 % ukupne populacije, a s grkokatolicima i starokatolicima čak 87,90 %. Dodamo li tome samo 4,42 % pravoslavaca, zanemarivši ostale koji vjeruju u Isusa, kršćana je u Hrvatskoj 92,32 %.

Samo 132.532 osoba izjasnilo se da su agnostici ili su ostali neizjašnjeni o vjeri (2,99 %), a tek 98.376 (2,22) izjavilo je da nisu vjernici. Podatak o ateistima, omiljenoj meti hrvatskih katoličkih klerika i laika, uopće ne postoji.

 

Nesumnjivo, suhoparni statistički podaci daju čvrstu brojčanu podlogu za tvrdnju da je Hrvatska jedna od najkršćanskijih, ali i najkatoličkijih država na svijetu (Filipini 84 %, Italija 85 %, Meksiko 89 %, Španjolska 97 % rimokatolika).

 

Otkako je katolička Crkva u Hrvatskoj prije dvadesetak godina, kako se to kaže, "izašla iz sakristija", postala je snažan čimbenik na svim područjima društvenog života, od politike i zakonodavstva do odgoja i obrazovanja djece i mladih, a da se o njenom gospodarskom značenju i ne govori. Utjecala je i utječe na donositelje političkih odluka i zakonodavce te postupanje upravnih tijela, a ulaskom u škole putem vjeronauka osigurala si je i snažan utjecaj na one "na kojima svijet ostaje". A kao argument za takav položaj, koristi statistiku čiji se brojčani podaci pretaču u formulu "katolici su većina, a u demokraciji većina odlučuje".

 

Na stranu činjenica da se vladajuća većina u demokraciji uspostavlja izborima, glasovanjem građana, a da katoličku crkvenu hijerarhiju ne biraju građani, već rimski papa, učinkovitost ove na statistici utemeljene formule iskazuje se u donošenju i korekciji niza zakona po volji i mjeri Kaptola, a u ime statističke većine prema kriteriju vjere.

 

Tko je izabrao Josipovića?

 

A onda se dogodio izbor Ive Josipovića, deklariranog agnostika, pripadnika one naznatne manjine od 2,99 % hrvatskog pučanstva, za predsjednika države. Tko ga je izabrao? Na to pitanje odgovorio je sam Josipović, naslovnicom Večernjeg lista na kojoj se masnim, dramatičnim slovima navode njegove riječi IZABRALI SU ME KATOLICI!

 

Tvrdnja je to koju je nemoguće oboriti, a da se ne obori i formula o statističkoj utemeljenosti prava katoličkog klera da se na temelju statistike ponaša kao četvrti stup vlasti u RH. Naime, unatoč verbalnom šibicarenju katoličkog klera, poruka biračima uoči izbora bila je jasna: Izići na izbore i glasovati za bogoljuba, a ne za agnostika, glasovati za čovjeka koji priznaje Isusa, a ne za onoga tko ga ne poznaje. Okrutna statistika pokazuje da katolička većina kojoj je ta poruka upućena nije poslušala ni prvi ni drugi naputak svojih pastira. Odaziv je bio slab, a većina onih koji su glasovali, odabrala je agnostika. Većina - njih 87 % katolika - ostala je kod kuće, a od onih koji su izašli na birališta - opet njih 87 % katolika - većina je glasovala za čovjeka koji ne zna postoji li Bog.

 

Statistika se tako rezultatima ovog izbora pokazala dvosjeklim mačem po interese katoličkog klera, pa će biti zanimljivo vidjeti interpretaciju ovih podataka iz kaptolskih ureda u svjetlu teorije o katoličkom kleru kao zastupniku interesa vjernika. Toliko o statistici.

 

Sotonska statistika


Budući da se prema H.G. Wellsu Sotona podjednako raduje statistici kao i citiranju Svetog pisma, da barem djelimično izbjegnem optužbu za sotonizam, citirat ću samo nekoliko interpretacija ovog po katoličku Crkvu dramatičnog događaja iz tiskanih i elektoničkih medija, premda se prikladnih citata može naći i u Evanđeljima:

 

- Izbori za predsjednika države bili su referendum za svjetovnu Hrvatsku

 

- Izborna većina nije prihvatila ni agitiranje pojedinih klerika, a naročito nekih biskupa pa posebno još i velečasnog Sudca, protiv kadidata Josipovića

 

- Njihovo neukusno agitiranje je, smatram, bilo suprotno samome duhu, pa i slovu, Kanonskog prava

 

- Crkva u Hrvata bi - upravo nakon ovoga što je sada doživjela, "navučena" od Bandića i njegovih licemjernih zaklinjanja - trebala najzad početi s izlaskom iz svog političkog puberteta

 

- Presudilo mu je (Bandiću) to što ljudi vjeruju u Boga i u Božjega Sina, a ne u župnika i biskupa

 

- Bandićev izborni poraz je i Bozanićeva katastrofa

 

- Na ovim izborima izgubio je ideološko-poslovni kompleks Kaptol

 

- Crkva je dobila sasvim jasan mig da se više ne može lažno predstavljati zastupnicom većinski katoličkog pučanstva ...

 

Vox populi vox Dei?

 

ZamirZine, Tomislav Kikić 14. siječnja 2010.

 

 

Komentari 

 
# RE: Sotonska statistika 2010-01-19 16:19
Umjesto komentara, evo link na tekst koji sam o ovoj temi pisao prije predsjedničkih izbora: impious.wordpress.com/.../...
Odgovori | Odgovori s citatom | Citat
 
 
# Izbjegavanje demokratske kušnje 2010-01-25 12:22
Notorna je činjenica da je crkva do grla involvirana u politička previranja, ali u politici ne koristi Ustavom zajamčenu slobodu aktivnog učešća, iz prozirnog razloga straha od mogućeg debakla u slučaju da pred biračku kušnju stavi svoj ugled i vjerski autoritet. Moglo bi biti neugodnih iznenađenja, kao i slučaju izbora ne-vjernika za predsjednika države.

Pa je onda puno lagodnije promatrati utakmicu iz gledališta nego ući u ring, jer je bez ikakva posebna napora kleru osigurana sigurna i izdašna apanaža uz ostala brojna neoporeziva beriva. Tko bi bio lud tražiti kruha iznad pogače?

No Crkva će i nadalje mahati statističkim podacima o učešću katolika u pučanstvu kako bi se predstavila njihovim zastupnikom bez da je izašla na demokratsku kušnju izborima.
Odgovori | Odgovori s citatom | Citat
 
 
# Vjernici 2011-07-04 18:04
Citat:
No Crkva će i nadalje mahati statističkim podacima o učešću katolika u pučanstvu kako bi se predstavila njihovim zastupnikom bez da je izašla na demokratsku kušnju izborima.

Pričaš o demokraciji, a demokracija je po svojoj definiciji vladavina većine. Naravno, ako je većina stanoviništva katolička, Crkva ima legitimno pravo biti predstavnikom kao što je i do sad bila. Nitko neće prilagođavat većinu manjini. Katolici i Crkva imaju svoje emisije i određenu minutažu na televiziji. Što bi ateisti htjeli?(referirajući se na njihov nikad prežaljeni tramvaj) Svoje vlastite emisije?Koje su to univerzalne, duhovne, moralne poruke šalje ateizam? šalje li ateizam ikavu poruku osim kukanja na marginalizaciju i netoleranciju vjernika?kako to koristi katoličkoj većini koja gleda televiziju?Kako to, u krajnjoj liniji, koristi ateističkoj manjini koja gleda televiziju? Ustavno je zajamčena slobod vjerovanja ili nevjerovanja. Ateisti ne bi trebali biti protiv onog koji vjeruje ili vjerovanja samog(nevjerovanjem nisi nužno u poziciji negiranja vjerovanja i vjernika, ako jesi, onda nisi ateist nego si antiteist). A agnosticizam je moderna varijanta ''ni vrit ni mimo''. Ubzani tempo modernog života ne ostavlja puno vremena za kontemplaciju o vjerskim i egzistencijalnim pitanjima, to mi je sasvim jasno, najlakše je reć 'ja sam na pola puta', to je varijanta ubiranja najboljeg od oba svijeta. Vrlo korisno za našeg precjednika koji tako nikome ne staje na žulj već vrlo vješto zaobilazi za VEĆINU vrlo delikatnu temu.
Odgovori | Odgovori s citatom | Citat
 
 
# Statistička demokracija 2011-07-04 18:28
Citat Fico:
Pričaš o demokraciji, a demokracija je po svojoj definiciji vladavina većine. Naravno, ako je većina stanoviništva katolička, Crkva ima legitimno pravo biti predstavnikom kao što je i do sad bila.


Legitimno pravo da budeš nečijim predstavnikom stječeš na samo jedan način: Kandidiranjem na izborima za predstavničko tijelo, u nas Sabor, pa ako te birači izaberu za predstavnika to i postaješ. Statistički podaci NISU temelj za formiranje zakonodavnog tijela, nego izbori. Kad bi statistikom određivali sastav Sabora, moralo bi se uzeti u obzir i druge statističke veličine, a ne samo postotak vjernika.
Odgovori | Odgovori s citatom | Citat
 
 
# Statistika 2011-07-04 18:39
Točno tako. Popis stanovništva nije izbor predstavnika za Sabor. Kad te popisuju izjašnjavaš se o svemu i svačemu, ali nitko te ne pita hoćeš li da te Don Kaćunko predstavlja u Saboru :)
Odgovori | Odgovori s citatom | Citat
 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Koalicija za sekularizam Template by Ahadesign Powered by Joomla!