Za budućeg predsjednika Hrvatske bitnije je da bude moralan i etičan, a ne koje je vjere - zajednički je stav većine predstavnika Katoličke crkve, zamoljenih da prokomentiraju izjavu msgr. Slobodana Štambuka, hvarsko-bračko-viškog biskupa, da budući hrvatski predsjednik treba biti katolik ne samo po krsnom listu, nego i po svjedočanstvu života u vjeri.

O tome izvješćuje Slobodna Dalmacija pod nadnaslovom ISTAKNUTI TEOLOZI POKOPALI STAV BISKUPA SLOBODANA ŠTAMBUKA.

Da tu kvalifikaciju budućeg šefa države ne smatraju presudnom ni u samoj Katoličkoj crkvi, svjedoče naši sugovornici, među kojima je i istaknuti teolog prof. dr. Adalbert Rebić. Ističući ponajprije kako je pitanje treba li predmet propovijedi uopće biti politika, a ne isključivo evanđelje, prof. dr. Rebić naglašava:

- Najvažnije je da budući predsjednik bude moralna osoba, osoba s integritetom, neopterećena bilo kakvim moralno-etičkim dvojbama, a ne koje je vjere, pa i je li uopće vjernik - kaže on.

- Izbori su demokratski - dodaje - a zadaća je Crkve prije svega davati preporuke vjernicima da biraju one koji će se boriti za dobro svih, poštovati prava svih građana, koji će voljeti zemlju i narod, poštovati zakone i Ustav.

Sveci i kriminalci

- U Ustavu nigdje ne piše da predsjednik treba biti katolik - dodaje prof. dr. Rebić, zaključujući kako "i katolici i pravoslavci mogu biti sveci, jednako kao što mogu biti i kriminalci".

Moralni teolog iz Splita fra Luka Tomašević slaže se s njim kada su u pitanju kvalitete budućega prvog čovjeka države.

- Biskup Štambuk dao je preusko gledanje, osobito za ova moderna vremena. Od kandidata trebamo tražiti poštenje, osjećaj za pravdu, da ne krše moralno-etička pravila. Ostavimo to je li ili nije katolik i tko se busa u prsa - ističe fra Luka, dodajući kako bi biskupu rado postavio pitanje na koga je konkretno mislio, da narod ne bi ostao zbunjen.

Za urednika neslužbenoga katoličkog portala Križ života Hrvoja Cirkvenca etičnost je također bitnija kategorija. No, kaže, kada govorimo o sekularnoj državi i miješanju Crkve u politiku, moramo se pitati i obrnuto:

- Zašto je jednom predsjedničkom kandidatu, koji je ateist ili agnostik, potrebno dolaziti na misna slavlja i reklamirati se, kao što je to ovih dana učinio SDP-ovac Ivo Josipović na misi u Ludbregu? - pita se Cirkvenec.

Don Anđelko Kaćunko, naprotiv, slaže se s biskupom Štambukom. No zaključuje:

- Teško da ćemo ikad imati predsjednika praktičnog katolika, jer o tome ionako ne odlučuju samo birači, nego to diktiraju moćnici - zaključuje on.

Osobno ne vidim ništa negativno u izjavi da bi budući predsjednik trebao biti katolik. Rezultati izbora će pokazati je li katoličkoj većini, a to je 87,8 posto stanovništva prema popisu iz 2001. godine, važno birati osobu koja se izjašnjava katolikom/katolkinjom ili nije - smatra prof. dr. Krunoslav Nikodem, docent na Odsjeku za sociologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i sociolog religije.

- Crkva ima pravo i na takav način sudjelovati u javnom životu, ali to uglavnom radi na neprimjeren i nespretan način - tvrdi on. S druge strane, razni pozivi u "obranu demokracije" uglavnom pokazuju potpuno nerazumijevanje osnovnih načela demokracije - zaključuje prof. dr. Nikodem.

Pučki pravobranitelj Jurica Malčić osudio je izjavu biskupa Slobodana Štambuka prema kojoj bi bilo "normalno i poželjno da budući hrvatski predsjednik bude katolik". "Tu izjavu smatram djelovanjem koje opravdava i potiče Ustavom i zakonima Republike Hrvatske zabranjenu diskriminaciju", stoji u priopćenju pučkog pravobranitelja.

Ja štitim hrvatski Ustav, a taj gospodin preuzvišeni biskup je u direktnom sukobu s Ustavom, kazao je Stjepan Mesić.

- Crkva bi morala povesti računa o toj svojoj gospodi, koja uporno rade protiv Ustava. Pred Ustavom su svi hrvatski građani jednaki. Prema tome, ne može o poziciji jednog hrvatskoga građanina odlučivati njegova privatna stvar, kojoj vjerskoj zajednici pripada. To bi gospoda biskupi trebali znati - poručio je Mesić.

Josipović: U Ludbregu sam predstavljao Hrvatski sabor

Točno je, deklarirani sam agnostik. U Ludbregu sam bio po protokolu kao saborski zastupnik, jer je Sabor bio pokrovitelj toga slavlja - kaže SDP-ov predsjednički kandidat Ivo Josipović. No, dodaje, to nije bilo prvi put da prisustvuje crkvenim svečanostima. Obišao je brojne bogomolje u zemlji i inozemstvu, od budističkih i hinduističkih hramova do džamija, bio na baptističkoj misi, u brojnim katoličkim svetištima od Poljske do Argentine.

HBK bez komentara

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji nisu željeli komentirati izjave biskupa Štambuka jer, kako kaže glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić, nemaju običaj komentirati propovijedi biskupa:

- Crkva nikada vjernicima ne nameće za kojega kandidata ili stranku konkretno glasovati. Uoči svakih izbora pozovemo građane da izađu na izbore, da glasuju po svojoj savjesti i da dobro prouče sve programe - kratko je kazao Ancić.